Koja klema se prvo stavlja

Crveni kabel uvijek ide prvi

Prvo se spaja crveni kabel na pozitivni pol (+) akumulatora automobila koji ne radi. Zatim se drugi kraj tog istog crvenog kabela spaja na pozitivni pol akumulatora vozila donatora. Tek nakon toga dolazi na red crni kabel. Pozitivni polovi označeni su simbolom "+" koji je utisnut u plastiku oko kontakta akumulatora, a ponekad i izravno u same kontakte. Ako oznaku ne možete pronaći ili niste sigurni u polaritet, nikada ne nagađajte. Pogled u korisničke upute vozila dat će vam jasan odgovor.

Zašto baš ovaj redoslijed? Spajanjem pozitivnog pola prvo osiguravate da strujni krug nije zatvoren dok ne postavite i negativni kabel. Time se smanjuje rizik od kratkog spoja i iskrenja. Kada biste prvo spojili negativni pol, svaki slučajni kontakt crvenog kabela s metalnim dijelom karoserije mogao bi izazvati iskru — a u blizini akumulatora to je opasno jer se pri punjenju oslobađa zapaljivi vodik.

Crni kabel ne ide na minus pol pokvarenog auta

Ovo je dio koji mnogi vozači griješe, čak i oni s dugogodišnjim iskustvom. Crni kabel najprije se spaja na negativni pol akumulatora automobila donatora ili na točku uzemljenja tog vozila. Drugi kraj crnog kabela ne ide na negativni pol praznog akumulatora, kako bi se moglo pretpostaviti, nego na priključak za uzemljenje pokvarenog automobila ili na slobodno metalno mjesto na bloku motora.

Razlog je jednostavan i svodi se na sigurnost. Prazan akumulator može ispuštati plinove, a iskra koja nastaje pri spajanju zadnje kleme mogla bi izazvati požar. Spajanjem crnog kabela dalje od akumulatora — na metalni dio motora — ta se opasnost uklanja. Korisničke upute vašeg vozila obično navode točnu točku uzemljenja. Ako osjetite miris benzina ili je motorni prostor vidljivo zauljen, nemojte riskirati i radije pozovite stručnu pomoć na cesti.

Redoslijed koji štiti elektroniku

Moderna vozila opterećena su složenim elektroničkim sustavima — od upravljačkih jedinica motora do senzora i multimedijskih sustava. Zamjena pozitivnog i negativnog pola predstavlja daleko veći problem nego što se čini na prvi pogled. Pogrešno spojeni kablovi mogu oštetiti elektroniku do te mjere da popravak košta više nego novi akumulator. Upravo zato pitanje koja klema se prvo stavlja nije trivijalno, već odluka koja izravno utječe na ispravnost vašeg vozila.

Zamislite to ovako: spajanje kablova na akumulator funkcionira poput otvaranja i zatvaranja ventila na vodovodnoj cijevi. Otvorite li pogrešan ventil u krivom trenutku, voda ide tamo gdje ne bi smjela. Sa strujom je slično, samo što posljedice mogu biti i skuplje i opasnije.

Prije nego što uopće dotaknete kablove

Ako se paljenje na kleme odvija pokraj prometne ceste, prvo postavite sigurnosni trokut i obucite reflektirajući prsluk. Parkiralište trgovačkog centra ili benzinska postaja možda djeluju sigurno, ali i na takvim mjestima postoji rizik da vas drugi vozač ne primijeti dok ste pognuti nad otvorenom haubom.

Provjerite i same starter kablove. Preslabi, jeftini kablovi možda neće biti u stanju prenijeti dovoljno struje za pokretanje motora, pogotovo ako je u pitanju dizelski motor s akumulatorom većeg kapaciteta. Kablovi moraju biti u skladu s DIN standardom 72.553 ili ISO standardom 6722, a stezaljke moraju biti potpuno prekrivene plastikom — od metala smiju biti otkriveni samo kontaktni dijelovi na vrhu. Na niskim temperaturama izolacijski materijal dodatno otvrdne, pa je kvaliteta kablova još važnija.

Motor donatora mora raditi

Ovo je greška koju čine čak i iskusni vozači. Motor automobila donatora mora raditi tijekom cijelog postupka paljenja na kleme. Ako ga ugasite dok je strujni krug spojen, riskirate pražnjenje akumulatora donatora — i umjesto jednog pokvarenog auta imat ćete dva. Neka automobil donator radi nekoliko minuta prije prvog pokušaja paljenja pokvarenog vozila. To daje dovoljno vremena da se napon u sustavu stabilizira i da prazni akumulator primi dovoljno energije za pokretanje automobila.

Ako motor pokvarenog vozila ne upali iz prvog pokušaja, pričekajte još minutu ili dvije pa pokušajte ponovo. Nemojte inzistirati na beskrajnim pokušajima pokretanja. Najviše tri do četiri pokušaja — nakon toga je mudrije pozvati stručnu pomoć jer višestruko neuspješno pokretanje može oštetiti starter i elektroniku vozila.

Odspajanje ide obrnutim redoslijedom

Kada motor pokvarenog vozila proradi, ostavite oba automobila da rade još nekoliko minuta. To pomaže da se napon u akumulatoru stabilizira prije nego što odspojite kablove. Redoslijed odspajanja suprotan je od spajanja: prvo se skida crni kabel s donorskog vozila, zatim crni kabel s pokvarenog automobila. Nakon toga slijedi crveni kabel — opet najprije s donorskog auta pa s pokvarenog. Nijedan automobil ne smijete gasiti dok su kablovi još spojeni.

Tek kad su svi kablovi skinuti, možete ugasiti motor automobila donatora. Ali pokvareni automobil — onaj koji ste upravo pokrenuli — nikako ne gasite. Odvezite se barem desetak kilometara kako biste akumulatoru dali dovoljno vremena da se napuni iz alternatora. Tijekom vožnje obratite pozornost na kontrolne lampice na instrumentnoj ploči. Ako se nakon paljenja na kleme pojavila neka greška, uputite se ravno u servis.

Poseban oprez s električnim vozilima

Električna vozila i plug-in hibridi također imaju klasični akumulator od 12 volti koji služi za aktiviranje visokonaponskog sustava. Prazan startni akumulator stoga je moguća pojava i kod njih. Starter kablovi tehnički mogu pomoći, ali valja biti izuzetno oprezan. U električnom automobilu se, osim niskonaponskih kablova, nalaze i visokonaponski vodovi označeni narančastom bojom. Ne dirajte ih ni pod kojim okolnostima jer mogu biti opasni po život.

Proizvođači električnih vozila obično ne preporučuju korištenje električnog automobila kao donatora struje. Razlog je praktičan: električna vozila opremljena su znatno manjim startnim baterijama od 12 volti. Pokušaj doniranja struje mogao bi oštetiti tu bateriju ili električni sustav vozila donatora. Ako se nađete u situaciji da trebate pokrenuti električni automobil na kleme, svakako najprije provjerite upute proizvođača za vaš specifičan model.

Kad kleme nisu dovoljne

Uspješno pokretanje na kleme znači da je problem bio prazan akumulator. No ako se ista situacija ponovi sutradan ili nakon dva-tri dana, akumulator je vjerojatno istrošen ili pokvaren i vrijeme je za zamjenu. Prosječan akumulator traje četiri do šest godina, ovisno o klimatskim uvjetima, načinu vožnje i održavanju. Kratke gradske vožnje posebno ubrzavaju trošenje jer alternator nema dovoljno vremena za potpuno punjenje.

Nekoliko jednostavnih navika može produžiti životni vijek akumulatora. Redovito čistite kontakte od korozije. Izbjegavajte ostavljanje uključenih potrošača — farova, radija, grijanja sjedala — dok je motor ugašen. Ako znate da automobil neće biti u upotrebi dulje vrijeme, razmislite o nabavci održavača akumulatora koji polako dopunjuje bateriju i sprječava duboko pražnjenje.

Držite kablove u prtljažniku

Dobar set starter kablova spada u osnovnu opremu svakog automobila, jednako kao trokut upozorenja i reflektirajući prsluk. Cijena kvalitetnih kablova kreće se od tridesetak do osamdesetak eura, ovisno o presjeku i duljini. To je zanemariva investicija u usporedbi s cijenom vuče do servisa ili novog akumulatora. Prilikom kupnje obratite pozornost na oznaku standarda, duljinu kabela od barem tri metra i debljinu — za dizelske motore preporučuje se presjek od minimalno 25 mm².

Jednom kad znate koja klema se prvo stavlja i razumijete zašto je redoslijed takav kakav jest, cijeli postupak postaje rutina od manje od deset minuta. Prazan akumulator u zimsko jutro tako prestaje biti drama i postaje tek kratka pauza prije nego krenete na posao.